State Departmentov izvještaj za BiH: Nekažnjavanje ratnih zločina, politički pritisak i prijetnje medijima

Kao što je ranije objavljeno, izvještaj je istaknuo poteze predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Kojima se potkopava ustavni poredak zemlje, dok je razdorna i zapaljiva retorika Dodika doprinijela je povećanju političkih i etničkih tenzija širom zemlje.

Nerješevanje slučajeva ratnih zločina

Izvještaj se osvrće i na nekažnjavanje ratnih zločina počinjenih u periodu 1992-1995, "posebno za one odgovorne za otprilike 8000 ubijenihi u genocidu u Srebrenici i za otpriilke 7600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene".

"Glavne prepreke za rješavanje slučajeva ratnih zločina bile su protok vremena, neuspjeh u davanju prioriteta složenijim slučajevima s najodgovornijim počiniteljima, neefikasno upravljanje i distribucija slučajeva te nedovoljna regionalna saradnja. Uprkos pravnim mehanizmima za to, žrtve su se suočavale s preprekama u dobijanju odštete u krivičnim postupcima zbog neuspjeha tužilaca da pribave i predstave dokaze u njihovo ime i nevoljkosti sudova da presuđuju o tim zahtjevima", navodi se.

Ograničavanje slobode medija, Dodikove uvrede i Konakovićeve "upute"

Naglašava se i problem slobode medija odnosno ograničavanja iste. Izdvaja se slučaj Republike Srpske i spornih zakona u tom entitetu.

"U Republici Srpskoj, novinari su nastavili protestovati protiv amandmana na zakon iz oktobra 2023. godine kojim je kriminalizovana kleveta, a za koji su nevladine organizacije (NVO) i novinari izjavili da nije u skladu s evropskim i međunarodnim standardima slobode medija. Zakon je zabranjivao izražavanje koje je izazivalo rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući 'govor mržnje', ali su vlasti samo povremeno provodile ova ograničenja i nikada u vezi s online medijima", navodi se u izvještaju.

Također, ističe se, izvještaji o zastrašivanju, uznemiravanju, političkom pritisku i prijetnjama (uključujući prijetnje smrću) upućenim novinarima i medijima povećali su se u odnosu na 2023. godinu, prema podacima Udruženja novinara Bosne i Hercegovine. Između ostalog, spominje se slučaj Milorada Dodika,koji je optužio BNTV da je "izdajnički medij", zbog izvještaja u kojima se tvrdi da su Dodik i njegova porodica iznudili više od milijardu konvertibilnih maraka iz javnih sredstava.

Izvještaj spominje i slučaj lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića, koji je, kako se navodi, tokom konferencije za novinare sugerirao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji, FTV i Bosanskohercegovačka radio-televizija (BHRT), mogli riješiti svoje dugoročne finansijske probleme ako bi menadžment emitera "radio po diktatu" politika vladajuće koalicije.

U dijelu koji se odnosi na uslove rada, navodi se da su zakoni na nivou entiteta propisivali minimalnu platu u svim sektorima i sprječavali su kolektivne ugovore da utvrđuju plate ispod propisanog minimuma; minimalna plata bila je iznad zvanične granice siromaštva, dok Distrikt Brčko nije imao vlastitu minimalnu platu.

"Vlasti u oba entiteta nisu efikasno provodile zakone o minimalnoj plati, prekovremenom radu ili zaštiti na radu. Inspektorati u entitetima, Distriktu Brčko i kantonima bili su odgovorni za provođenje zakona o radu u formalnoj ekonomiji, dok su postojali odvojeni inspektorati za državne službenike i registrovana udruženja. Poreske vlasti bile su odgovorne za provođenje zakona o platama, radnom vremenu i zaštiti na radu. Kazne za prekršaje bile su srazmjerne onima za slična krivična djela, ali su se samo ponekad primjenjivale protiv prekršilaca", navodi se udokumentu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad